Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića temelji se na citatima iz gotovo petsto književnih djela napisanih u razdoblju od polovice XIX. do polovice XX. stoljeća. Pisce, njih više od stotinu, i djela iz kojih će vaditi zanimljive leksičke potvrde i porabe za svoj je Rječnik odabrao sâm Julije Benešić četrdesetih godina XX. stoljeća.
U prvom objavljenom svesku (a–burkati) 1985. godine, koji izlazi dvadesetak godina nakon Benešićeve smrti, u autorskom predgovoru čitamo da je izdvojeno sto i sedam po Benešićevu mišljenju ponajboljih književnika, a da se pritom pazilo da budu iz svih generacija tijekom stotinu godina i iz svih naših krajeva (Benešić 1985: XXIV, XXVI). U tom je svesku ujedno objavljen i prvi Popis pisaca i djela iz kojih su ekscerpirani književni citati za Rječnik.
Nakon obnovljena rada na Rječniku 2008. godine i detaljna uvida u kartičnu građu, primijećena su svojevrsna neslaganja između bibliografskih podataka iz Popisa i onih koji pišu na karticama. Popis je stoga temeljito revidiran na više razina kako bi se korisniku novih svezaka Benešićeva Rječnika pružili točni bibliografski podaci i olakšalo snalaženje u navođenju citata. To je učinjeno u nekoliko navrata i ažurirano u novim svescima Rječnika prema informacijama kako su se otkrivale tijekom posljednjih petnaestak godina obrade goleme kartične građe. Da spomenemo tek nekoliko zanimljivosti, recentan Popis pisaca i djela pokazuje da je konzultirano ukupno sto i četrnaest, a ne sto i sedam autora, među kojima su svega tri autorice (Ivana Brlić Mažuranić, Zdenka Marković i Adela Milčinović).
U novom Popisu može se lakše zamijetiti da se poneka djela u korpusu javljaju u više izdanja, primjerice Kovačićeva, Kozarčeva, Leskovarova, i time, na što je ukazala metodološka obnova novih svezaka, zrcale prekrajanja piščeva jezika uzrokovana smjenama jezično-političkih sustava. U novome Popisu također se može uočiti da se neki autori različito potpisuju na koricama svojih djela (Iso/Isa Velikanović, Vladimir Tresčec/Treščec), a da se točnoj godini objave pojedinih književnih djela ne može ući u trag niti uz ponajbolje detektivske vještine (Eugen Kumičić, Urota zrinsko-frankopanska, Kugli, [1916]).
U svrhu preglednosti, na karti Pisci u prostoru i vremenu prikazujemo tko su, kada su živjeli i odakle potječu pisci uključeni u Benešićev Rječnik.